Main menu

skolarciLjudi na ovim područjima su se uglavnom bavili poljoprivredom i stočarstvom. Od poljoprivrednih kultura prevladavao je uzgoj vinove loze, te krumpir, pšenica i kukuruz. Pošto je kotlina dijelom i pod utjecajem mediteranske klime uspjevaju maslina i smokva. Prije drugog svjetskog rata bila je značajna proizvodnja duhana.Osim ovih kultura značajnu ulogu odigrala je i planina Biokovo buduci da je stoka vođena na ljetnu ispašu i da su u plodnim Biokovskim vrtačama (docima) uspjevale i druge poljoprivredne kulture (krumpir i glavati kupus). Sezona ljetnje ispaše na Biokovu trajala je od 15.06 do 01.09, u tu svrhu su na Biokovu bile izgradene nastambe za ljude i stoku. Vrhunac po broju stanovnika Rašcane doživljavaju 1925 kada su ukupno Gornje i Donje Rašcane imale 2078 stanovnika. Nakon toga, zbog iseljavanja, stanovništvo opada da bi po popisu 1991 bilo ukupno 316 stanovnika. Po popisu iz 2001. godine imalo je 204 stanovnika u 85 kućanstava.
Stanovništvo Rašćana je stalno raslo sve do Prvog svjetskog rata, kada je počelo opadati zbog rata i prvog većeg zabilježenog iseljavanja u primorska sela i gradove te u Australiju, Argentinu, SAD, Kanadu i u druge prekomorske zemlje oko i nakon 1920. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, a prema popisu iz 1948. godine, broj stanovnika je gotovo dosegao onaj iz popisa 1921. godine što je bio očiti znak „oporavka“ stanovništva Rašćana. Međutim, statistički podaci Državnog zavoda za statistiku bilježe veliki pad broja stanovnika već pri popisu iz 1953. godine. To je stoga što je, do tada jedinstveno selo, 1952. godine podijeljeno na dva dijela, i to: Rašćane Gornje i Rašćane. Pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća i razvoj industrije u većim gradovima doveo je do preseljenja čitavih obitelji u primorske gradove, najčešće u Split i Makarsku, ali i do ponovnog značajnog odlaska „u svit“, kako su lokalni stanovnici nazivali iseljavanje u prekomorske zemlje. Takva depopulacija nastavljena je sve do današnjih dana i prijeti skorim potpunim nestankom stanovništva sa stalnim boravkom u Rašćanima.U Rašćanima se mogu naći slijedeća prezimena: Bašić, Bebek, Belaić, Bušelić, Družijanić, Erceg, Grepo, Kovačević, Knezović, Lendić, Nuić, Ožić, Ožić-Bašić, Ožić-Bebek, Panžić, Pavlinović, Pejković, Prgomet, Puljiz, Selak, Sokol i Vranješ. Stanovnici Rašćana su pretežito katolici, a u selu postoje dvije katoličke crkve: Sveti Mihovil i Sveti Stjepan.

View the embedded image gallery online at:
http://rascane.hr/ljudi#sigProGalleriaad8b5e4fa3